Rusija

Suverena država u istočnoj Evropi i sjevernoj Aziji

Rusija (ruski: Росси́я), službeno Ruska Federacija (ruski: Росси́йская Федера́ция), jest suverena država koja se prostire preko ogromnih prostranstava Istočne Evrope i sjeverne Azije. Sa površinom od 17.075.400 km2 Rusija je najveća država na svijetu, pokrivajući skoro dvostruko veću teritoriju od Kanade, Kine ili Sjedinjenih Američkih Država. Po broju stanovnika deveta je najmnogoljudnija država na svijetu sa oko 144 miliona stanovnika u 2016. godini.

Ruska Federacija
Российская Федерация (ru)
Zastava Rusije Grb Rusije
Zastava Grb
HimnaГосударственный гимн Российской Федерации
(bs: "Himna Ruske Federacije")

Položaj Rusije na karti
Položaj Rusije
Glavni grad Moskva
55°45′N 37°37′E / 55.750°N 37.617°E / 55.750; 37.617
Službeni jezik ruski
jezici Rusije
Državno uređenje Federalna polupredsjednička ustavna republika
Vladimir Putin (Владимир Путин)
Mihail Mišustin (Михаил Мишустин)
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Raspadom Sovjetskog saveza 
• Priznato
12. juni 1990. 
Površina
• Ukupno
17.075.200[1] km2 (1.)
• Vode (%)
13,0[2]
Stanovništvo
• Ukupno
144.463.451 Procjena 2017. (bez Krima)[3] (9.)
8,3/km2 
BDP (PKM) 2010
• Ukupno
$2.222 triliona 
$15.836 
Gini (2008) 42,3 (visok
HDI (2010) 0,719 (visok) (65.)
Valuta Rublja (RUB)
Vremenska zona UTC +3 do +12
Topografija
Elbrus
5.642 m
Bajkalsko jezero
31.500 km2
Lena
4.310 km
Pozivni broj +7
Internetska domena

Zapadni, evropski dio države je dosta gušće naseljen, sa višim stepenom urbanizacije i u njemu živi oko 77% stanovništva Rusije. Glavni i najveći grad Rusije je Moskva, jedan od najvećih gradova svijeta dok su veći gradovi: Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Njižni Novgorod i Kazanj.Protežući se preko cjelokupne sjeverne Azije i većeg dijela Istočne Evrope, Rusija se dijeli na jedanaest vremenskih zona i uključuje širok spektar okruženja i oblika reljefa.

Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država nakon njegovog raspada, decembra 1991. Pod sovjetskim sistemom, zvala se Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR).

Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije svjetske supersile, otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog saveza, Rusija igra značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg SSSR-a.

Ruska ekonomija je prema vrijednosti nominalnog BDP-a rangirana kao 11. najveća na svijetu i 6. po paritetu kupovne moći u 2015. godini.[4] Ruske rezerve mineralnih i energetskih resursa su najveće takve rezerve na svijetu,[5] što je čine jednim od vodećih proizvođača nafte i prirodnog plina na svijetu.[6][7]

Jedna je od nekoliko priznatih nuklearnih sila i država sa najvećim zalihama oružja za masovno uništenje. U globalnom smislu, Rusija je velika sila i okarakterisana kao potencijalna supersila. Stalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i članica G20, Vijeća Evrope, APEC-a, Šangajske organizacije za saradnju, OSCE-a, Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kao i vodeći član Zajednice nezavisnih država (ZND), Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO), Evroazijske ekonomske unije (EEU) i drugih međunarodnih organizacija.

EtimologijaSkupštinski izbori u Rusiji 2016.2021. →

 %
60
50
40
30
20
10
0
54,2
(+4,9)
13,3
(−5,9)
13,1
(+1,4)
6,2
(−7,0)
2,3
(n. k.)
2,0
(−1,4)
1,7
(n. k.)
1,5
(n. k.)
1,3
(+0,7)
2011.

2021.


Federalna skupština Rusije (ruski: Федера́льное Собра́ние), prema Ustavu Ruske Federacije iz 1993. godine, je nacionalno zakonodavno tijelo Ruske Federacije.

Sastoji se od Državne dume, donjeg doma, i Savjeta Federacije koji je gornji dom skupštine. Sjedište oba doma se nalazi u glavnom ruskom gradu Moskvi. Oba doma ukupno broje 620 zastupnika (donji dom 450 i gorni dom 170).Nakon parlamentarnih izbora održanih 2016. godine u Rusiji, trenutnu većinu u donjem domu ima politička stranka Jedinstvena Rusija sa 339 zastupnika. Komunistička partija Ruske Federacije ima 42 a nacionalistička Liberalno-demokratska partija Rusije 40 zastupnika. Aktuelni saziv skupštine uspostavljen je 18. septembra 2016. godine.

U Državnoj dumi postoji 29 komiteta dok je u Savjetu Federacije aktivno 10 komiteta i 3 komisije.

Predsjednik

Ruski Kozaci u Sibiru

  • Narod Komi

  • Kalmici u Elisti

  • Narodna nošnja naroda sa Sjevernok Kavkaza: Oseti, Čerkezi, Kabardinci i Čečeni.

  • Jezik

    Crkva sv. Vasilija Blaženog u Moskvi

  • Moskovska saborna džamija

  • Atsajski datsan u Burjatiji.

  • Sinkretistički Hram svih religija u gradu Kazanju, u Tatarstanu.

  • Obrazovanje

    Milij Aleksejevič Balakirev

  • Rusku muzičku scenu 19. vijeka karakteriziraju tenzije između klasičnog kompozitora Mihaila Glinke, zajedno sa ostalim članovima Velike petorke (galerija iznad), koji su prigrlili ruski nacionalni identitet dodavajući u svoja muzička djela primjese vjerskih i tradicionalnih elemenata, i Ruskog muzičkog društva na čelu s kompozitorima, braćom Antonom i Nikolajem Rubinsteinom, koji su zastupali konzervativniji pravac. Tradiciju Petra Iljiča Čajkovskog (1840–1893), jednog od najvećih kompozitora romantizma, nastavio je Sergej Rahmanjinov (1873–1943) tokom 20. vijeka. Među svjetski poznate ruske kompozitore 20. vijeka također se ubrajaju Aleksandr Skrjabin, Igor Stravinski (1882–1971), Sergej Prokofjev (1891–1953), Dmitrij Šostakovič (1906–1975) i Alfred Šnitke (1934–1998).

    Sport
    Preuzeto iz "https:https://www.duhoctrunghoa.com/wiki/index.php?lang=bs&q=Rusija&oldid=3538876"
    🔥 Top keywords: Početna stranaRamo IsakKurirJesenSpisak pozivnih brojeva državaSpisak pozivnih brojeva u Bosni i HercegoviniBosna i HercegovinaMuhammedZastava NauruaJabukaSolomonska OstrvaPosebno:PretragaPrava (geometrija)Rimski brojeviThe DenMrki medvjedĆelija (biologija)EvropaAzerbejdžanMATADORSpisak država po površiniSarajevoMeho KodroHardverKiparAlexanderova bolestHrvatskaSpisak država Evrope po površiniSpisak planina u Bosni i Hercegovini