Plin
Plin ili gas je jedno od četri agregatna stanja tvari, sastavljene od čestica bez određenog oblika ili zapremine koje su manje ili više u nepravilnom kretanju. U takvom stanju, molekule tvari imaju dovoljnu unutrašnju energiju da se oslobode iz stabilne strukture. Temperatura pri kojoj tvar prelazi u plinovito stanje naziva se vrelište. Osnovna osobina supstance u plinovitom agregatnom stanju je slobodno kretanje čestica supstance (atomi, molekule) u prostoru koji supstanca zauzima. Taj prostor ima mnogo veću zapreminu nego što je ukupna zapremina čestica plina, zbog čega plinovi pokazuju osobinu stišljivosti - lakog smanjenja zapremine. Slobodno kretanje čestica gasa ukazuje na odsustvo privlačnih sila među česticama plina. Sudari čestica gasa sa zidovima prostora u kojem se gas nalazi stvaraju pritisak plina.
Čisti plin može se sastojati od pojedinačnih atoma (npr. plemeniti plin poput neona), elementarnih molekula napravljenih od jedne vrste atoma (npr. kisik) ili složenih molekula napravljenih od različitih atoma (npr. ugljen dioksid). Mješavina plinova, kao što je zrak, sadrži razne čiste plinove. Ono što razlikuje gas od tečnosti i čvrstih materija je velika odvojenost pojedinačnih gasnih čestica. Ovo razdvajanje obično čini bezbojni gas nevidljivim ljudskom posmatraču.
Gasovito stanje materije javlja se između stanja tečnosti i plazme, od kojih potonje predstavlja gornju temperaturnu granicu za gasove. Na donjem kraju temperaturne skale leže degenerativni kvantni gasovi[1] koji dobijaju sve veću pažnju.[2] Atomski gasovi visoke gustine superohlađeni na veoma niske temperature klasifikuju se prema svom statističkom ponašanju ili kao Bose gasovi ili Fermi gasovi.
Fizičke karakteristike.
Također pogledajteNedovršeni članak Plin koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |
| Commons ima datoteke na temu: Plin |